
Oplanetili smo se u Boru
U okviru projekta „Oplaneti se: Zeleni karavan se nastavlja”, koji sprovodi Savez ekoloških udruženja „Zelena lista Srbije”, od 16. do 18. septembra organizovano je okupljanje organizacija članica ZLS u Boru.
Cilj okupljanja je bio, pored 13. Skupštine Saveza, održavanje obuke o rodnoj ravnopravnosti i okruglog stola u organizaciji Društva mladih istraživača iz Bora. Učesnici su takođe imali prilike da obiđu prostore koji su degradirani rudarstvom u Boru, ali i da se upoznaju sa aktivnostima na njihovoj rekultivaciji.
Na 13. sednici Skupštine Saveza ekoloških organizacija „Zelena lista Srbije” koja je održana 16.09. izabrani su predsedavajući i predsednik ZLS, doneta odluka o formiranju stalnog Sekretarijata i radnih grupa ZLS i usvojene izmene i dopune Statuta ZLS. Predsedavajući Skupštinom ZLS u naredne tri godine biće Dragan Ranđelović iz Bora, dok će Predsednik ZLS u naredne tri godine biće Marko Vukomanović iz Raške.
Održana je obuka o rodnoj ravnopravnosti, koju je vodila Snežana Đoševska iz Društva mladih istraživača Bor. Teme ove obuke su bile: Značaj rodne ravnopravnosti, Nacionalna politika rodne ravnopravnosti – Strategija za rodnu ravnopravnost, Lokalna strategija rodne ravnopravnosti – primer grad Bor i Rodna ravnopravnosti u dokumentima Zelene liste i njenih članica.
„Rodna ravnopravnost pretpostavlja da u jednom društvu, zajednici ili organizaciji postoje jednake mogućnosti za žene, muškarce i osobe drugačijih rodnih identiteta da doprinesu kulturnom, političkom, ekonomskom i socijalnom napretku, kao i da imaju jednake mogućnosti da uživaju sve koristi i dobrobiti od napretka jedne zajednice. Rodna ravnopravnost nije samo pitanje socijalne pravde već je ključna za postizanje društvenog razvoja na delotvoran i efikasan način, kao i eliminaciju siromaštva”, prenela je Đoševska tokom svog izlaganja.
EVIDENTAN JE NEDOSTATAK ŽENA, KAO I ŽENSKIH UDRUŽENJA I MREŽA U OBLASTI ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE U SRBIJI JEDINA MREŽA NA OVIM PROSTORIMA JE FORMIRANA KROZ PROJEKAT WISE SEE (Women in Sustainable Energy South-East Europe) projekat koji se bavi ulogom i položajem žena u održivoj energetici i u širem smislu klimatskim promenama i zaštitom životne sredine.
U okviru projekta, formirana je WISE ekspertska mreža žena koje se profesionalno bave energetikom, klimatskim promenama i zaštitom životne sredine. Ovu, prvu multidiscipliranu mrežu te vrste u Srbiji, a i u celom regionu Jugoistočne Evrope, čini 200 žena, profesionalno posvećenih zajedničkom cilju nalaženja rešenja i tranziciji ka održivoj energetici.
Posebno se govorilo o tome šta Zelena lista Srbije treba da uradi u narednom periodu. Zelena lista Srbije i njene članice treba da daju veći doprinos u praćenju realizacije novog Nacionalnog programa upravljanja otpadom 2022-2031. i njegovog akcionog plana, izradi Programa razvoja cirkularne ekonomije i Programa razvoja Srbije, naročito u ugrađivanju njihovih opredeljenja prilikom donošenju novih lokalnih i regionalnih planova upravljanja otpadom, zaštite životne sredine i planova razvoja u lokalnim zajednicama – Novi Sad, Bor, Trstenik, Raška, Niš i dr. gde deluju članice ZLS. Posebno bi trebalo usmeriti pažnja na ugrađivanje potreba i interesa žena i mladih u navedene javne politike. ZLS i članice trebale bi sagledati ostvarivanje principa rodne ravnopravnosti prilikom organizovanja kampanja zagovaranja i učešća članica u konsultacijama, javnim uvidima i raspravama i u internim dokumentima ZLS ugraditi ovaj princip.
Drugog dana održan je okrugli sto o ciljevima održivog razvoja i rudarstvu u okviru kojeg je organizovana i poseta lokalitetima koja su degradirana rudarstvom u Boru.
Ciljeve održivog razvoja (COR) u zaštiti životne sredine, predstavila je Nataša Ranđelović iz Bora. Održivi razvoj predstavlja integralni ekonomski, tehnološki, socijalni i kulturni razvoj, usklađen sa potrebama zaštite i unapređenja životne sredine, koji omogućava sadašnjim i budućim generacijama zadovoljavanje njihovih potreba i poboljšanje kvaliteta života.
2015. godine u Njujorku na sednici Generalne skupštine Ujedinjenih Nacija usvojena je Agenda održivog razvoja od 2015. do 2030. godine. Agenda 2030 je logički nastavak milenijumskih ciljeva i prepoznatljiva je po svojih 17 ciljeva. Ciljevi održivog razvoja prevashodno treba da doprinesu smanjenju siromaštva, kao i nejednakosti i nepravde, uz to da utiču na uzroke i minimalizuju posledice klimatskih promena. Iza ovih 17 ciljeva nalazi se strategija kako učiniti svet boljim mestom za život. Govorilo se i o zastupljenosti ovih ciljeva u lokalnim dokumentima javne politike.
„Rudarstvo može da podstakne ekonomski razvoj, poveća zaposlenost, poveća fiskalne prihode i infrastrulturne veze, ali istorijski gledano, rudarstvo je uticalo na degradaciju životne sredine, raseljavanje stanovništva, povećanje ekonomske i socijalne nejednakosti, povećanje zdravstvenih rizika, utaju poreza, korupciju, povećanje rodne neravnopravnosti, kršenje ljudskih prava i ratne sukobe”, tvrdi Toplica Marjanović. Zadatak rudarskih kompanija koje ovde rade jeste da podstiču ekonomski razvoj i to na taj način da stvaraju resurse koje mogu da zamene one koje se ekspoatišu, a koje će biti dovoljne za razvoj budućih generacija.
Nakon obilaska prostora koji su degradirani rudarstvom u Boru, učesnici su imali prilike da prisustvuju prvom festivalu pesme „Etno Istok” gde im je domaćin bio KUD „Đido” iz Brestovca, a gde je ordržano i takmičenje u spremanju starih tradicionalnih jela.
Iako je prvobitno manifestacija zamišljena kao festival pesme, domaćin i organizator festivala „Etno Istok“ je želeo da podstakne mlađe članove kulturno umetničkog društva da kroz igru, pesmu i sviranje na starim muzičkim instrumentima, nastave da neguju svoju kulturu i tradiciju.
Zakazano je i novo okupljanje svih članica mreže, koje nas očekuje tokom oktobra meseca u Trsteniku.
Projekat “Oplaneti se: Zeleni karavan se nastavlja“, se sprovodi u okviru EKO-SISTEM programa koji realizuju Mladi istraživači Srbije, a podržava Švedska.
Marko Vukomanović,
predsednik Saveza ekoloških udruženja „Zelena lista Srbije“
Program EKO-SISTEM nastao je s ciljem da podrži reforme u zaštiti životne sredine u Republici Srbiji aktivnijim uključivanjem organizacija civilnog društva (OCD) i drugih aktera u društvu u sprovođenju pravnih tekovina Evropske unije (EU). Program sprovode Mladi istraživači Srbije u periodu od 2020. do 2022. godine, a podržava Švedska.
Kroz realizaciju programskih akivnosti, Mladi istraživači Srbije nastoje da ubrzaju promene u sektoru zaštite životne sredine u Srbiji kroz jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva i njihovo umrežavanje. Istovremeno, program se fokusira na pokretanje neophodnih promena u stavovima ka zaštiti životne sredine i praksama građana, lokalnih vlasti i državnih institucija.