Skip to content
Zelena lista Srbije
  • O Zelenoj listi Srbije
  • Početna
  • Članice
  • Vesti
  • Dokumenti
  • Projekti
  • Nabavke
  • Kontakt
Vesti

JAVNI POZIV ZA PRIJEM NOVIH ČLANICA ZELENE LISTE SRBIJE

  • 23. avgusta 2021.28. avgusta 2021.
  • by admin

Savez ekoloških udruženja „ZELENA LISTA SRBIJE“ (u daljem tekstu: Savez ZLS) je samostalna, dobrovoljna, nepolitička, neprofitna, patriotska, vaspitna i obrazovna organizacija, otvorena za sve koji prihvate njene principe i vrednosti, bez obzira na uzrast, pol, poreklo, nacionalnost, rasnu, versku i političku pripadnost.

Ovim putem pozivamo sve zainteresovane EKOLOŠKE organizacije, koje se zalažu i bore za zaštitu životne sredine od ugrožavanja, da pristupe Savezu ekoloških udruženja Zelena lista Srbije, putem dostavljanja ispunjenog Zahteva za prijem članica Mreže, kao i propratnih dokumenata kojima se utvrđuje ispunjavanje uslova za prijem članica.

Uslovi za punopravno članstvo u Savez Zelene liste Srbije:

1) da se organizacija bavi zaštitom životne sredine;
2) da je organizacija registrovana na teritoriji Srbije u skladu sa odredbama Zakona o udruženjima građana;
3) da je prva registracija organizacije izvršena najmanje 2 godine pre dana podnošenja zahteva za prijem u punopravno članstvo ZLS-a;
4) da organizacija ima neprofitni karakter;
5) da je organizacija zasnovana na demokratskim principima udruživanja;
6) da organizacija ne promoviše nezdrave životne stilove, društvenu segregaciju, antisemitizam, fašizam, rasizam, društvenu, etničku, nacionalnu netrpeljivost i netoleranciju, nasilje i rat ili bilo kakav drugi oblik diskriminacije;
7) da članovi upravljačkih struktura organizacije (izvršni direktor, upravni odbor i sl.) nisu članovi organa upravljanja političkih partija, nameštenici i rukovodeći kadar organa javne uprave;
8) da članovi upravljačkih struktura organizacije nisu krivično gonjeni i da se protiv njih ne vodi krivični postupak;
9) da organizacija prihvata Statut, ciljeve, viziju, misiju, vrednosti i usvojene politike ZLS-a;

Rok za prijave traje 15 dana, od 24. avgusta do 06. septembra 2021.

JAVNI POZIV ZA PRIJEM

ZAHTEV ZA PRIJEM U ČLANSTVO – ZLS

Popunjeni Zahtev i propratnu dokumentaciju poslati na meil zelenalistasrbije@gmail.com

Vesti

HAKATON 2021.

  • 31. jula 2021.28. avgusta 2021.
  • by admin

Dragi saradnici, čast i zadovoljstvo nam je pozvati vas da se prijavite na ovogodišnji Hakaton koji će biti organizovan od 5. – 7. novembra.

 

Za više informacija:

HAKATON 2021 – KONKURS

HAKATON 2021 – ELABORAT

HAKATON 2021 – SMERNICE

 

Zelena lista Srbije ulazi u završnu fazu realizacije projekta „Oplaneti se – Zelena lista za zeleni dijalog“ koji realizuje uz finansijsku podršku Vlade Švajcarske – Zajedno za aktivnograđansko društvo a jedan od planiranih aktivnosti je i HAKATON.

Cilj projekta je unapređenje javnih politika upravljanja komunalnim otpadom dok HAKATON predstavlja inovativni pristup rešavanju problema koji želimo da primenimo kako bi organizacije i pojedinci zajednički došli do predloga rešenja za probleme u zaštite životne sredine. HAKATON je vid međusektorske saradnje koja ima za cilj stvaranje upotrebnog softvera koji u poslednje vreme biva sve zastupljeniji vid aktivnosti između IT sektora i raznih drugih oblasti svakodnevnog života. Tokom realicaije ovogodišnjeg Hakatona bićete u mogućnosti da svoje projektne ideje iz oblasti zaštite životne sredine prezentujete stručnjacima iz IT sektora i dobijete preporuke za korišćenje adekvatnih alata, softvera ili mogućih partnera kako bi te ideje doživele realizaciju (npr. aplikacija za praćenje toka opasnog otpada, praćenje obeleženih jedinki ptica stanarica, rano uzbunjivanje …)

Tematske oblasti:

Tema 1: Otpad i reciklaža
Tema 2: Zaštita vazduha
Tema 3: Zaštita voda
Tema 4: Ekološki aktivizam
Tema 5: Mediji i društvene mreže u službi zaštite životne sredine
Tema 6: Zaštita prirode
Tema 7: Ugrožene binjne i životinjsek vrste
Tema 8: Klimatske promene – alarmni sistemi

CILJ HAKATONA: Unapređene načina sakupljana, obrade i dostupnosti informacija u navedenim
tematskim oblastima kako bi pravoremeno stigle do krajnih korisnika i omogućile adekvatnu reakciju, analizu i prevenciju u rešavanju problema u oblasti zaštite životne sredine.

CILJNE GRUPE: Projektna ideja, u zavisnosti od oblasti i potrebe za rešavanjem uočenog problema treba da omogući dostupnost relevantnih informacija sledećim grupama koje se bave, na njih utiče ili su zadužene za zaštitu životne sredine

– građani Republike Srbije,
– udruženja građana,
– javna preduzeća,
– obrazovne ustanove,
– mediji,
– državni organi i jedinice lokalne samouprave.

Organizator: Savez ekoloških udruženja – Zelena lista Srbije

Način održavanja: putem ZOOM platforme

Vreme održavanja: od 05. do 07. novembra 2021.

Početak HAKATONA: petak, 05.11.2021. u 15:00 sati

Završetak HAKATONA: nedelja, 07.11.2021. u 15:00 sati

Pravo učešća: udruženja, škole, organizacije, neformalne grupe sa svojim tročlanim EKO timom

TRAJANJE KONKURSA: od 01.08.2021. do 01.10.2021.

ROK ZA PRIJAVLJIVANJE: najkasnije do 01.10.2021. god. u 17:59 elektronskim putem na mail adresu: zelenalistasrbije@gmail.com

Sve bliže informacije možete videti u Elaboratu Hakatona (u okviru kojeg se nalazi Prijava zau češće) kao i u Smernicama za pripremu i izradu projektne ideje za Hakaton (u okviru kojih se nalazi i obrazac br. 1 – HAKATON – predlog projektne ideje).

Tokom meseca septembra biće opredeljeni termini za dodatne konsultacije za sve učesnike koji su na vreme izvršili prijavu svoje projektne ideje kako bi bili što spremniji za njenu promociju na samoma Hkatonu.

Konkurs će biti objavljen na portalima Zelene liste Srbije i njenih članica kao i njenom glasilu „EKO LIST“ odmah po objavljivanju.

Za Hakaton će biti odabrano 20 projektnih ideja od kojih će 10 najboljih biti razrađivane.

Vesti

Pridružite se inicijativi !

  • 16. juna 2021.16. juna 2021.
  • by admin

Zajedno sa Evropskom komisijom i njenim međunarodnim partnerima, Inicijativa za regione uglja u tranziciji na Zapadnom Balkanu i u Ukrajini poziva sve zainteresovane da se pridruže godišnjem sastanku koji će da se održi 23. i 24. juna 2021. godine. Cilj događaja je podržati otvoren dijalog više zainteresovanih strana o postepenom ukidanju uglja i pravednoj tranziciji na održive izvore energije u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu , Severnoj Makedoniji, Srbiji i Ukrajini.
Svrha Inicijative je zajedničko istraživanje puteva do pravedne tranzicije u regijama uglja na Zapadnom Balkanu i u Ukrajini, te postizanje „Green Deal-a“. Osnovana u kontekstu posvećenostu EU rešavanju klimatskih promena i postizanju ciljeva Pariškog sporazuma, međusobne razmene sa susednim zemljama i ambicije da postane prva ugljen-neutralna ekonomija do 2050. godine, Inicijativa uključuje prateće mere za pravedna tranzicija u regijama uglja na Zapadnom Balkanu i u Ukrajini.
Ovu inicijativu predvodi Evropska komisija u saradnji sa šest međunarodnih partnera: Svetska banka, Sekretarijat Energetske zajednice, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Evropska investiciona banka (EIB), poljski Nacionalni fond za zaštitu životne sredine i upravljanje vodama (NFOSiGW) i Evropski koledž iz grada Natolin. Ona je osmišljena u nameri da neguje dijalog između regiona i zainteresovanih strana, razmenom znanja, jačanjem kapaciteta i razmenama između regiona uglja na Zapadnom Balkanu i u Ukrajini, te EU.
Inicijativa će pružiti podršku regionima uglja da pristupe pravednoj tranziciji na održive izvore energije. Zemlje u njenom fokusu su Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo*, Severna Makedonija, Srbija i Ukrajina. Prvobitnim pregledom situacije identifikovano je najmanje 17 regiona u ovim zemljama sa značajnim rudarskim i aktivnostima proizvodnje energije iz uglja, koje su pozvane da učestvuju u ovoj Inicijativi. Ostali regioni sa značajnim rudarskim i aktivnostima proizvodnje energije iz uglja takođe su dobrodošli da se pridruže Inicijativi. Opširnije o regionima, pročitajte ovde.
Inicijative podrazumeva pet komponenti podrške. Prvo, Inicijativa će pružiti otvorenu platformu i time omogućiti dijalog zainteresovanih strana na nivou regiona kroz komunikacijske aktivnosti i događaje. Sve zainteresovane strane se pozivaju da se pridruže dijalogu. Među predviđenim grupama zainteresovanih strana nalaze se predstavnici javne vlasti, energetskog sektora, nevladinih organizacija, istraživači, privredni subjekti, mediji, međunarodne organizacije, političke stranke, organizacije mladih, itd.
Drugo, Inicijativa će realizovati program razmene na temu uglja, na relaciji region-region. Regioni koji učestvuju sa Zapadnog Balkana i iz Ukrajine i EU povezaće se i podeliti iskustva, znanje i najbolje prakse po pitanju tranzicije.
Treće, kapaciteti relevantnih zainteresovanih strana biće dalje ojačani kroz Edukativnu akademiju regiona uglja koja će ponuditi ciljane obuke na temu upravljanja, uključivanja zajednice, ekološke rekultivacije i promene namene zemljišta i imovine.
Četvrto, odabranim pilot regionima biće obezbeđena tehnička pomoć u vidu stručne podrške u izradi mape puta tranzicije, namenjene relevantnim javnim vlastima.
I na kraju, Inicijativa će pomoći regionima uglja da pristupe finansiranju u sklopu projekata i programa tranzicije, dostupnom iz različitih izvora pod okriljem Evropske komisije, Svetske banke, Evropske banke za obnovu i razvoj i Evropske investicione banke.
Pojedinosti o aktivnostima predviđenim Inicijativom biće predstavljene na njenom prvom godišnjem sastanku. Isti se održava od 23-24. juna onlajn i biće otvoren za sve zainteresovane učesnike. Molimo vas da se registrujete ovde, kako bi se pridružili događaju i primili obaveštenja o Inicijativi. Dodatno, zainteresirane strane biće pozvane da se pretplate na bazu podataka i prijave za najnovije vesti povezane sa Inicijativom.
Za dodatne informacije o samoj Inicijativi, pročitajte opširnije ovde.
Kontakt:
Molimo vas da za sve dodatne informacije stupite u kontakt sa sekretarijatom Inicijative: secretariatWBUA@coalregions.eu

 

Vesti

Izašao je novi, 12. broj eEkolist-a

  • 2. februara 2021.2. februara 2021.
  • by admin

Magazin „eEkolist” je besplatan elektronski magazin koji izlazi u PDF formatu i do svojih čitalaca stiže putem e-maila. Izlazi dvomesečno. Naše teme su ekologija, zaštita životne sredine, održivi razvoj, zdravi stilovi života, edukacija, građanski aktivizam, industrija, reciklaža… praktično svi društveni, ekonomski i politički aspekti brige o životnoj sredini. Kao „mlađi i moderniji brat” štampanog „Ekolista”, koji izlazi već 12 godina, ovaj magazin nema svoj štampani oblik. Štampano izdanje „Eko list” i „eEkolist” su potpuno različiti mediji i sadržinski se ne poklapaju. Da biste dobili izdanje, neophodno je da se prijavite na adresu:
redakcija@ekolist.org

Magazin možete da čitate i na Issuu servisu, na adresi:
https://issuu.com/eekolist/docs/eekolist_-_web


Pred vama je izdanje, broj 12 koje možete besplatno preuzeti na sledećem linku:
http://ekolist.org/E-ekolist/eEkolist12.zip

Vesti

Na Zapadnom Balkanu živimo u otrovnom oblaku

  • 22. januara 2021.
  • by admin

 

Zapadni Balkan ima najgori kvalitet vazduha u Evropi – u regionu on izazove 13.500 slučajeva prerane smrti. Štetni uticaj ovdašnjih zastarelih termoelektrana na ugalj beleži se čak do Egipta. Velike posledice po zdravlje izazivaju i korišćenje fosilnih goriva u industriji, kućnim kotlovima za grejanje, poljoprivredi i saobraćaju. Kako da prodišemo?

Zar se opet u kraju zapalio neki kontejner? Neće biti da je to, jer se neprijatan miris oseća čak kilometrima uokolo. Smrad ulazi u kosu i odeću i štipa za oči. Oseća se u ustima. U krošnjama se nazire izmaglica, a ni taj drvored prekoputa ne vidi se najbolje.

Zagađenost vazduha svom zadatku pristupa apsolutno demokratski – ugrožava svakog. Možemo da poslušamo upozorenje i zatvorimo prozore, odustanemo od trčanja i fudbala i ne puštamo decu napolje. Donekle se kod kuće možemo zaštititi spravom za prečišćavanje vazduha. Ali bežanja zapravo nema.

Ceo Zapadni Balkan je podjednako ugrožen, pogotovo tokom grejne sezone i kad nema vetra da odnese otrov nekom drugom. Tog zajedničkog neprijatelja često vidimo i osetimo. Stavio nam je do znanja da nije nimalo sramežljiv. Prema onoj staroj, moramo što bolje da ga upoznamo, a krajnje je vreme da svi zajedno krenemo u borbu protiv zagađenja vazduha u ovim krajevima.

Nema nimalo prostora za odugovlačenje, a pandemija virusa korona otežava stanje. Posledice zagađenosti vazduha mogu da pogoršaju tegobe kod zaraženih ali i da učine organizam podložnijim infekcijama, uključujući kovid 19.

Od izloženosti spoljašnjem zagađenom vazduhu je 2016. na Zapadnom Balkanu umrlo skoro 13.500 ljudi: 3.051 u BiH, 486 u Crnoj Gori, 1.451 u Severnoj Makedoniji, 6.592 u Srbiji i 1.855 u Albaniji, po podacima Svetske zdravstvene organizacije. U izveštaju nema posebnih podataka za Kosovo.

SZO je izračunala i da samo izloženost čvrstim česticama u vazduhu tipa PM2.5 zbog termoelektrana na ugalj izazove gotovo 9.500 slučajeva prerane smrti godišnje na Zapadnom Balkanu od skoro  13.500 smrti na godišnjem novou od ukupnog zagađenja vazduha. Većina tih ljudi je radnog uzrast.

 

Studija koju su objavili HEAL, Sandbag, CAN Europe, CEE Bankwatch i Europe Beyond Coal pokazala je da je 2016. godine 3.906 osoba prerano umrlo usled zagađenja vazduha samo iz termoelektrana na ugalj koje se nalaze na Zapadnom Balkanu, od čega zapravo većina van regiona, u državama članicama Evropske unije.

Po rezultatima istraživanja Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP) iz 2019. godine, samo u 19 većih gradova[1], isključujući Kosovo, od direktne izloženosti zagađenom vazduhu prevremeno umire skoro 5.000 ljudi godišnje.

 

Države ne daju objedinjene podatke o ekonomskim posledicama zagađenosti vazduha

Državne finansije su pod pritiskom, najviše zbog troškova lečenja i izgubljenih godina života, ali u budžetu na strani rashoda ne možemo videti tu stavku objedinjenu, iako je jedna od glavnih.

U gorenavedenoj studiji stoji da su termoelektrane na ugalj na Zapadnom Balkanu odgovorne za ekonomsku štetu na ime zdravstvenih troškova između 6,1 i 11,5 milijardi evra godišnje, od čega više od polovine snosi EU. Na Zapadni Balkan odlazi skoro trećina, dok se posledice osećaju čak i u Rusiji i u Egiptu. Novac koji se izgubi na ovaj način za godinu ili dve dana u našem regionu bio bi dovoljan za izgradnju solarnih elektrana koje bi zamenile skoro sva postrojenja za proizvodnju električne energije iz uglja.

Pritom, još nema tih stručnjaka koji bi mogli da izračunaju patnju onih što obole zbog zagađenog vazduha ili im se stanje pogorša s epizodama ekstremnih koncentracija polutanata. Nemojmo izostaviti ni posledice po njihove porodice i firme u kojima ugroženi rade. Hronični bolesnici, deca i stari su među najranjivijim grupama.

Treba znati i da opasne materije i jedinjenja u vazduhu podstiču klimatske promene i da ćemo i tu platiti ogroman račun, na primer na ime poplava, suša i epidemija.

 

Odakle dolaze zagađujuće materije

U ovom delu evropskog jugoistoka često se beleže prekoračenja dozvoljene odnosno podnošljive koncentracije zagađujućih materija ili polutanata u vazduhu. Tome mogu da doprinesu nepovoljni vremenski uslovi. Najštetniji uticaj na ljude imaju pomenute čvrste čestice, koje nazivamo i praškastim materijama.

Ta sitna prašina se uglavnom meri u kategorijama veličine do 2,5 mikrometara (PM2.5) i do deset mikrometara, što je PM10, a koncentracija se navodi u mikrogramima po kubnom metru. Od njihovog prodora u pluća i dalje u organizam nas donekle mogu zaštititi samo specijalne maske, jer su premale da bi ih zaustavile hirurške i pamučne. Međutim, one prolaze i kroz kožu.

Izloženost PM česticama dovodi se u vezu s nizom bolesti, od kardiovaskularnih i respiratornih, preko dijabetesa i demencije, do fertiliteta, leukemije kod dece i raka pluća. Što je čestica manja, lakše i dublje prodire u telo.

Ostale najčešće merene zagađujuće materije su ozon (O3), azotni oksidi (NOx) ugljen-monoksid (CO) i sumpor-dioksid (SO2). Na pojedinim mestima se u vazduhu javljaju i teški metali, što je rezultat industrijskih procesa i sagorevanja. Sumpor-dioksid je specifičan po tome što u atmosferi prelazi u takozvane sekundarne PM čestice.

Termoelektrane na ugalj i industrija su među glavnim izvorima emisija sumpor-dioksida na Zapadnom Balkanu, a azotni oksidi najviše dolaze iz termoelektrana na ugalj i saobraćaja. U većini zemalja regiona, emisije SO2, NOx i PM čestica iz velikih postrojenja veće su od graničnih vrednosti, određenih u nacionalnim planovima za smanjenje emisija.

Sitne čvrste čestice su najveći ubica od svih zagađujućih materija u vazduhu

U BiH se registruju prekoračenja za PM10, SO2, O3 i azot dioksid ili NO2. Koncentracije PM10, NO2 i O3 u Srbiji i Severnoj Makedoniji često prelaze maksimalne dozvoljene vrednosti. Stanovništvo Albanije je veoma izloženo azot-dioksidu i ozonu. U toj zemlji nema termoelektrana na ugalj.

Od 37 zemalja koje šalju izveštaje Evropskoj agenciji za životnu sredinu, u osam je 2018. godine premašen maksimalni preporučeni nivo izloženosti česticama PM2.5. Od njih se pet nalazi na Zapadnom Balkanu (sve zemlje Zapadnog Balkana osim Crne Gore, za nju nije bilo podataka). Dnevna granična vrednost PM10 bila je u gradovima Zapadnog Balkana 120 do 180 dana godišnje iznad dozvoljene, a propisana je granica od 35 dana godišnje.

Stanovnici Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Srbije i Severne Makedonije pate zbog zagađujućih materija iz dimnjaka elektrana i toplana te fabrika koje koriste ugalj i naftne derivate. Vazduh truju postrojenja za preradu fosilnih goriva i zastareli kućni kotlovi za grejanje. Ozbiljno zagađenje dolazi iz građevinskih i poljoprivrednih aktivnosti i saobraćaja.

Osim što zdravlje i životnu sredinu ugrožavaju požari na neuređenim deponijama, poslednjih godina deo stanovništva sve više u kućne peći ubacuje plastiku, gumu i odbačenu lakiranu i farbanu drvenu građu. To nije nužno neobaveštenost/hir, već odraz siromaštva, u ovom slučaju energetskog siromaštva. Povrh toga, stvaramo sve više otpada, a sistem na to nema adekvatan odgovor, a nema ga ni na ostala pitanja u pogledu kvaliteta vazduha.

 

Pritiskom i udruživanjem do čistog vazduha

Šta onda možemo da učinimo? Prvo i prvo, institucije su odgovorne građanima i građankama. Ujedinjeni Balkan za čist vazduh se pridružuje solidarnoj i zajedničkoj borbi da stanovnici svake ulice, kvarta, sela i grada na Zapadnom Balkanu udišu čist vazduh. Ugalj u svetu postaje ružna uspomena. Već je isplativije graditi solarne elektrane i vetroparkove nego održavati većinu postojećih termoelektrana, čak i onih novijih. Oprema za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora drastično pojeftinjuje. Kompanije koje proizvode i koriste ugalj suočene su sa sve većim troškovima na ime dozvola za ispuštanje ugljen-dioksida i ispunjavanja propisa za za zaštitu životne sredine. One ubrzavaju planove za gašenje ili barem za prebacivanje na druga goriva.

Šesnaest termoelektrana na ugalj u zemljama Zapadnog Balkana ispuštalo je 2016. godine više sumpor-dioksida nego svih 250 u EU

Po podacima za 2016. godinu iz pomenutog izveštaja koju su objavili HEAL i druge organizacije, šesnaest termoelektrana na ugalj na Zapadnom Balkanu, koliko ih i dalje ima, emitovalo je više sumpor-dioksida (SO2) nego svih 250 koje su radile u Evropskoj uniji. Po podacima koje je skupio Europe Beyond Coal, u međuvremenu je u EU i Velikoj Britaniji ostalo samo 219 aktivnih termoelektrana na ugalj snage preko 15 megavata. U širem regionu, koji uključuje i Tursku, investitori su samo prošle godine otkazali planove za gradnju devet pogona i ugasili ili najavili gašenje još njih 68.

Gotovo je izvesno da će par preostalih projekata biti zaustavljeno, a pitanje je šta će biti i s onih nekoliko koje su već u izgradnji. Skoro pola članica EU namerava da u roku od deset godina potpuno odbaci ugalj, a lako može da se desi da ih bude više. Slične su tendencije u Japanu, Kini i Sjedinjenim Državama. Za to vreme, Srbija i Bosna i Hercegovina i dalje guraju  planove za nove termoelektrane.

Javni novac ne bi trebalo da se troši na finansiranje prljave industrije uglja

Države u regionu na ovaj ili onaj način daju ogroman novac građana za rudnike uglja i gradnju, održavanje i rekonstrukciju termoelektrana. Kako ovaj sektor gubi tržišnu bitku sa obnovljivim izvorima energije, ne može da opstane bez subvencija. Nije potrebna nikakva genijalnost da se zaključi da ta sredstva mogu bolje da se upotrebe.

Sistem stanica za merenje zagađenosti i dalje često ne ispunjava sve potrebne kriterijume. I ovde ima prostora za angažovanje građana i građanki. Brojni mali kućni uređaji za merenje kvaliteta vazduha su umreženi preko popularnih aplikacija i postaju kontrolori ponekad neopouzdanih državnih podatka o zagađenju vazduha.

U Severnoj Makedoniji već postoje podsticaji za zamenu kotlova za grejanje na fosilna goriva u domaćinstvima čistijim rešenjima, na šta mogu da se ugledaju ostale zemlje u regionu. I na drugim mestima na Zapadnom Balkanu ima skromnih pomaka, pogotovo s projektima izgradnje toplana koje koriste obnovljive izvore energije. Pogoni na biomasu niču po Srbiji i BiH, a u regionu se sve više koriste geotermalne pumpe za grejanje i hlađenje objekata.

 

Balkan samo zajedničkim snagama može sprovesti energetsku tranziciju

Napuštanje upotrebe uglja je najvažnija stavka za poboljšanje kvaliteta vazduha

Ovdašnjim drzavama treba da bude jasno da nema budućnosti sa zastarelim termoelektranama i da je jedini izbor ubrzani prelazak na energiju sunca i vetra. Za funkcionisanje takvog sistema, koji zavisi od vremenskih prilika, neophodno je međusobno povezivanje strujnih mreža zemalja Zapadnog Balkana i izgradnja postrojenjâ za skladištenje struje. To su najvažnije mere za smanjivanje zagađenosti vazduha. Ali za ozbiljan napredak potrebno je i pooštravati standarde za kvalitet vazduha i poboljšavati propise o zagađivačima te ih strogo primenjivati i za državne termoelektrane i pogone i za one u privatnom vlasništvu.

Svih šest zemalja našeg regiona je u novembru prošle godine potpisalo Sofijsku deklaraciju i tako prihvatilo Zelenu agendu za Zapadni Balkan i obavezalo se da će slediti politiku EU i njen Evropski zeleni plan. On predviđa postizanje klimatske neutralnosti najkasnije 2050. godine. Regionalna saradnja je put za poboljšanje kvaliteta vazduha, ali i tehnološki napredak i unapređivanje ekonomske konkurentnosti, uz mogućnost povećanja ambicija preko ciljeva navedenih u dokumentu.

Zelena agenda za region podrazumeva regulisanje prekograničnog uticaja zagađenosti vazduha, donošenje strategija za poboljšanje kvaliteta vazduha i podizanje kapaciteta sistema merenja. Lideri EU su nagovestili da pristup bespovratnim sredstvima i jeftinim kreditima neće biti moguć ukoliko se ne ispunjavaju ciljevi.

Građanima treba olakšati montiranje uređaja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u domaćinstvima. Dalje, projekti energetske efikasnosti u zgradarstvu i podsticaji i olakšice na tom polju mogu znatno da spuste potrošnju goriva.

Pa da vazduh ponovo postane providan i bez mirisa, ako ne računamo mirise iz prirode. I bez ukusa! Nek ponovo bude prave magle, umesto smoga i oblaka prašine.

[1] Korča, Banjaluka, Brod, Prijedor, Sarajevo, Tuzla, Zenica, Bar, Nikšić, Pljevlja, Podgorica, Tivat, Bitolj, Skoplje, Tetovo, Beograd, Pančevo, Užice i Valjevo

 

Kampanjom „Ujedinjeni Balkan za čist vazduh“ tražimo od donosilaca odluka da politiku preorijentišu na hitne mere za suzbijanje zagađenja vazduha, u skladu s obavezama iz Zelene agende za Zapadni Balkan koje su isti donosioci odluka potpisali u Sofiji 10. novembra 2020. godine. Zelena agenda za region podrazumeva regulisanje prekograničnog uticaja zagađenosti vazduha, donošenje strategija za poboljšanje kvaliteta vazduha, podizanje kapaciteta sistema merenja kvaliteta vazduha i postpuno ukidanje subvencija za ugalj.  Napuštanje upotrebe uglja za proizvodnju struje najbitnija je mera za poboljšanje kvaliteta vazduha, a važnu ulogu može imati zamena kotlova u domaćinstvima ekoloških čistijim rešenjima, solarni paneli na krovovima kuća i zgrada i projekti unapređenja energetske efikasnosti.

Za informacije o kampanji možete se obratiti:

  • Vladimir Radojčić
    Udruženje Pravo na grad
    balkansunitedforcleanair@gmail.com
    064 23 01 810
  • Natalija Stojmenović
    Udruženje Pravno na grad

Balkansunitedforcleanair@gmail.com
060 73 22 701

 

Vesti

Uspešno realizovan projekat „Ekološki otisak od čoveka do reka“

  • 27. decembra 2020.
  • by admin

 

Udruženje građana „VILLAGE“ Pokret za razvoj sela Zlot – Zlot sa partnerima Osnovnom školom 3.oktobar Bor, Osnovnom školom Stanoje Miljković Brestovac i Tehničkom školom Bor realizovao je projekat „Ekološki otisak od čoveka do reka“.

Projekat je finansiralo Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije.

U realizaciji projekta pomogli su i OŠ“Dušan Radović“ Bor, JKP “Vodovod“ Bor, RTV Bor, Serbia ZiJin i InFocus Studio Bor.

Opšti cilj projekta je unapređenje svesti i znanja o zaštiti voda kroz inovativne oblike ekološke edukacije učenika što će doprineti da rešavanje problema zagađenja i zaštite voda postane prioritet lokalne i nacionalne ekološke politike u narednom periodu.

Projekat se bavio planiranjem i organizovanjem radionica za različite uzraste učenika (nižih i viših razreda gradskih i seoskih osnovnih škola i srednje stručne škole sa ekološkim smerovima, na kojima su bile obrađene odgovarajuće teme obrazovnih paketa – Zeleni paket i Dunavska kutija koje se odnose na vodu i zaštitu voda i na osnovu toga pripremljeni ogledi, demonstracije i prezentacije o vodi i zaštiti voda koji će biti uneti u programe i od strane samih učenika izvedeni na naučnim manifestacijama kao inovativnim oblicima ekološke edukacije što će značajno doprineti jačanju ekološke svesti i znanja posebno mladih o potrebi i značaju zaštite voda.

Video o projektu možete pogledati na: https://youtu.be/QRpTKtrRDyQ

Vesti

Izašao je novi broj eEkolist-a

  • 13. decembra 2020.13. decembra 2020.
  • by admin

Magazin „eEkolist” je besplatan elektronski magazin koji izlazi u PDF formatu i do svojih čitalaca stiže putem e-maila. Izlazi dvomesečno. Naše teme su ekologija, zaštita životne sredine, održivi razvoj, zdravi stilovi života, edukacija, građanski aktivizam, industrija, reciklaža… praktično svi društveni, ekonomski i politički aspekti brige o životnoj sredini. Kao „mlađi i moderniji brat” štampanog „Ekolista”, koji izlazi već 12 godina, ovaj magazin nema svoj štampani oblik. Štampano izdanje „Eko list” i „eEkolist” su potpuno različiti mediji i sadržinski se ne poklapaju. Da biste dobili izdanje, neophodno je da se prijavite na adresu:
redakcija@ekolist.org

Magazin možete da čitate i na Issuu servisu, na adresi:
https://issuu.com/eekolist/docs/eekolist_-_web
Pred vama je izdanje, broj 11 koje možete besplatno preuzeti na sledećem linku:
http://ekolist.org/E-ekolist/eEkolist11.zip
Vesti

Zahuktava se Timočki naučni tornado

  • 10. novembra 2020.10. novembra 2020.
  • by admin

 

Ovogodišnji Karavan nauke „Timočki naučni tornado TNT-2020” biće organizovan online 11.11.2020. od 10 časova.

Ovo je deveta godina Festivala nauke koji sve ove godine popularizuje nauku u istočnom delu Srbije. Sa velikim zadovoljstvom mogu da kažem da smo bili pioniri kada smo pre devet godina u Boru odlučili da nauku predstavimo na drugačiji, zanimljiv i zabavan način, kakva ona zaista i jeste. Po ugledu na beogradski, inspirisali smo mnoge druge, školske festivale nauke da nastaju i rastu. Rasli smo i mi, a sa nama i generacije mladih kojima je postalo normalno da se raduju novembru zbog nauke. Dobar deo uspeha stigao je i zahvaljujući tome što smo znali da slušamo i menjamo se. Slušali smo naše naučne demonstratore bez kojih Festival ne bi bio jedinstven, slušali smo posetioce i njihove želje, primedbe i predloge. Bližimo se prvoj deceniji postojanja, u kojoj obećavamo da ćemo biti bolji, inovativniji i mudriji.

Naš i vaš Karavan nauke Timočki naučni tornodo TNT-2020 polako se zahuktava. Zahuktale su se pripreme za deveti Festival nauke „Virtual Science Festival“, na žalost zbog poštovanje mera koje su presudna u borbi protiv Kovida 19, Festival se neće održati kao javni skup.

Festival možete pratiti preko društvenih mreza i Youtube kanala:

Youtube: http://skr.rs/PtZ

Facebook: http://skr.rs/Pty

Instagram: http://skr.rs/Ptx

http://www.oplanetise.com/wp-content/uploads/2020/11/Intro-finalno.mp4

 

Vesti

Uspešno realizovan projekat „Kreativnost bez granica“

  • 8. novembra 2020.8. novembra 2020.
  • by admin

BOR – Kroz radionice, diskusije, prezentacije i treninge, u prethodnih 12 meseci, nosioci projekta Podrška preventivno razvojnim potrebama mladih „Krativnost bez granica“ UG „Kokoro“, u partnerstvu sa Nacionalnim koledžom iz Rešice u Rumuniji, Regionalnim Centrom za obrazovanje oblasti Karaš – Severin u Rešici i UG „Village“, ostvarili su zacrtani cilj projekta čija je realizacija završena – osnaživanje mladih, jačanje lične emocionalne, socijalne zrelosti na uspostavljanju i unapređenju partnerskih relacija.

„U periodu od 8.oktobra 2019. pa do sada, 8. novembra 2020. realizovali smo ovaj projekat u partnerstvu sa dve organizacije iz Rešic u Rumuniji i Udruženjem građana Vilaž . Realizovali smo serijal brojnih aktivnosti, kako edukativnih tako i radionica sa mladima, opremili tri Kluba za rad samladima uz još jedan, četvrti koji smo ranije osnovali u borskoj gimnaziji i sada mu nabavili dodatnu opremu, a razni sadržaji su realizovani i kod nas i sa druge strane granice. Kroz te aktivnosti uspostavljena su brojna partnerstva, odnosno saradnja mladih, druženje i razmena kulturno umetničkog izraza mladih“, kaže  Milojka Milivojević, menadžer projekta  – UG „Kokoro“ Bor.

„Vilaž kao partner na projektu „Kreativnost bez granica“ je radio sa decom iz ruralne sredine, gde su deca iz Karaš Severina, odnosno iz Rešica i deca iz Bora, naučila da igraju rumunske i srpske igre. Održali smo dva treninga, u Boru i Rešicama, koja su trajala po tri dana i 24 radionice gde su se deca družila i samostalno učila. Trebalo je da održimo i dva koncerta, ali to nije bilo moguće zbog pandemije korona virusa, pa smo snimili jednočasovni film koji će prezentovati aktivnosti dece“, kaže Vukosav Antonijević iz UG „Vilaž“.

Mladi su aktivno učestvovali u radionicama i zadovoljni su stečenim znanje i iskustvom, pa će nastaviti da prenose te veštine i svojim drugovima, što je takođe bio jedan od ciljeva projekta.

Zbog aktuelne epidemiološke situacije, završna reagionalna konferencija projekta biće održana onlajn i dostupna posetiocima na web strani projekta www.interregipa-creativitywithoutfrontiers.com  i na fejsbuk stranici.

Projekat „Kreativnost bez granica“ finansirala je Evropska unija u okviru programa prekogranične saradnje Rumunija – Srbija.

 

https://youtu.be/vcQk9VOvN3g

Vesti

Odgovorno upravljanje otpadom na društvenim mrežama

  • 29. avgusta 2019.
  • by admin

Udruženje Inženjeri zaštite životne sredine započinje kampanju odgovorno upravljanje otpadom na društvenim mrežama kao najvećem distributoru informacija i gde će povremeno deliti korisne savete, ideje i informacije u vezi reciklaže, održivog načina života i odgovornog upravljanja otpadom. Na taj način žele da skrenu pažnju na ulogu i odgovornost svakoga od nas u pravljenju zdravije životne sredine za nas i naše potomke. To su ciljevi vredni malih promena u svakodnevnom životu koji su uglavnom dostupni i kojima treba težiti.

Problem je što se fokusiramo na to koliko su veliki izazovi da se napravi bitna promena koja će rešiti probleme 7.4 milijardi ljudi koliko nas ima na Zemlji. Umesto toga bi mogli da podsetimo svakoga od nas da napravi uticaj danas, malim svakodnevnim pobedama pravimo veliki rezultat.

Jedan litar čiste vode manje utrošen i pušten u kanalizaciju, isključen električni uređaj iz utičnice, isključeno svetlo u praznoj prostoriji prave ogromnu uštedu kada se dešavaju kod stotina, hiljada, miliona i na kraju milijardi ljudi. Replicirajući male korake iznova i iznova uticaj je ogroman i značajan na globalnom nivou.

Kretanje članaka

1 2 3 4 … 9

Linkovi

  • O Zelenoj listi Srbije
  • Početna
  • Članice
  • Vesti
  • Dokumenti
  • Projekti
  • Nabavke
  • Kontakt

kontakt

Poštanski fah 68
36350 Raška


zelenalistasrbije@gmail.com

www.oplanetise.com

© 2016 ZELENA LISTA SRBIJE. SVA PRAVA ZADRŽANA